Povijest Svetišta

 



Današnja crkva

 

        Svetište crkve bilo je odulje, trostrano završeno i sa svih strana poduprto kontraforima. Točna izmjera svetišta pokazuje nepravilnosti koje je uočio već arh. Podhorski pri obnovi svetišta crkve, što mu je stvaralo određene tehničke probleme.  
         Svetište je svođeno zvjezdastim svodom, a s dva svodna polja i trostranim završetkom. Svod nose jednostavne konzole s heraldičkim štitovima. S obzirom na veličinu prostora, dosta tanka rebra imaju više dekorativni nego konstruktivni dojam. U zidovima se nalazi sedam širokih gotičkih prozora.   
   

       
        Današnja crkva u Oštarijama

Regotizacija crkve početkom 20. stoljeća pokazala je da u svetištu nema nikakvih zidnih slika, bez obzira što postoje izvori koji govore da je cijela crkva bila oslikana te da je prvotna žbuka bila samo pobijeljena. Pete svodnih rebara bile su premazane s nekoliko slojeva bijele boje, a završni – zlatni – sloj mogao je biti dio unutrašnjeg uređenja s početka 20. stoljeća.     

        Trijumfalni luk ima skošene stranice presjeka te nije visok s obzirom na širinu (š:v = 2:3, tj. 8/12 m). Danas je iza njega smješten drveni kor Podhorskog, kao odlično arhitektonsko rješenje, koje poštuje prvotnu gotičku zamisao prostora.

        Svetište je izvana poduprto sa sedam blago stupnjevanih, dosta tankih kontrafora, jedva polovine debljine zidova svetišta. Kontrafori su bili, prema izvješću Podhorskog, na jednoj strani niži a na drugoj viši, te dosta oštećeni. Njegov crtež crkve prije regotizacije prikazuje kontrafore koji su jače stupnjevani, ali izgledaju kao da su uglavnom čitavi ili tek minimalno oštećeni.

        Između dva kontrafora završetka svetišta Podhorski je obnovio sakristiju, koja je ovdje postojala i prije, možda izgrađena početkom 19. st., kao objekt slabije građevne vrijednosti.

        Današnja kapela uz južnu stranu svetišta crkve prvotno je bila sakristija, što se naslućuje na grafikama Pieronija i Stiera. Ta sakristija bila je visoka koliko i svetište i brod crkve, što uglavnom potvrđuje i skica Podhorskog s početka 20. stoljeća.

 

Pročelje današnje crkve   

 

No, Podhorski ju je snizio. Prvotna je sakristija imala omanje pravokutne prozore u prizemlju i prvom katu. Zanimljivo je da je još bilo i malih prozora ispod strehe koji su valjda imali obrambenu namjeru i bili naknadno izvedeni. Tragovi ispod nove žbuke kapele pokazuju da su približno oko sredine njezine visine sačuvani tragovi dva sloja srednjovjekovne žbuke, a u donjoj polovici dva reda pravokutnih prozora. Gornji dio kapele u većem je dijelu obnovljen 1901., pa više nema tragova prozora prvoga kata, a pogotovo ne tragova svodova, ako ih je iznad prvoga kata bilo. Ostaci žbuke u jugozapadnom kutu pokazuju da je prizemlje sakristije prvo imalo ravan strop, te da je ono kasnije presvođeno, moguće mrežastim ili zvjezdastim svodom bez rebara.

 

 

                       Obnova crkve poslije II. svj. rata

 

        Na obnovi crkve u tom razdoblju puno je učinio preuzv. Josip Pavlišić, koji je upravljao župama Oštarije i Ogulin u razdoblju od 1955. do 1965. godine i istodobno bio pomoćni biskup Riječko-senjski.

        1958. godine obnovljen je krov zvonika, a 1959. povodom 500. obljetnice oprosta, koji je oštarskoj crkvi dao papa Pio II., zalaganjem monsinjora Pavlišića, obnovljena je unutrašnjost crkve, a čudotvorna Gospa i njezin sin Isus okrunjeni su krunama izrađenim po uzoru na krune hrvatskih vladara.

        Crkva je doduše bila izvana obnovljena 1978. godine, ali je unutrašnjost zbog vlage bila jako oštećena. No, zahvaljujući svim župnicima iz tog razdoblja sve do današnjih dana prikupljao se novac širom Hrvatske i kod Hrvata širom svijeta, pa je bilo moguće poduzeti odgovarajuće mjere na sanaciji ovoga ponosa hrvatske kulture.

        Treba još dodati da je u neposrednoj blizini crkve župni dvor (plovanija) i zid oko njega, koji su napravljeni od kamena tesanca iz ruševina porušene crkve u 16. stoljeću. Tako se i jedan zaglavni kamen sa svoda srušene crkve nalazi ugrađen u tom zidu. Malo dalje od župnog dvora nalazila se kamena zgrada, zvana majorija, koju je dao sagraditi neki major, u doba dok je u Oštarijama bila hrvatska krajiška kumpanija (četa) za obranu od Turaka. I ova je po svoj prilici bila napravljena od kamena iz porušene crkve. Od porušenih stupova nekadašnje trobrodne lađe stare crkve, pored onih temeljnih šest ostataka unutar sada postojećih zidova, jedan je takav okrugli kamen ispred glavnog portala, s kojega su nekada domaći panduri poslije poldanje mise obznanjivali muškom svijetu sve državne, kotarske, sudske i općinske odluke.                                

 

 

Unutrašnjost današnje crkve

 

        U crkvi se nalazi većinom neogotički inventar i barokni kipovi. U prošlosti je postojalo šest oltara. No danas, uz glavni oltar postoji i oltar Sv. Fabijana i Sebastijana iz 1905. godine, a barokni kipovi Sv. Petra i Pavla i Sv. Nikole premješteni su na neogotičke konzole na zidu kora. U bočnoj kapeli nalazi se krstionica postavljena na kamenim ulomcima. Na koru su orgulje, koje također imaju spomenički značaj. Posebno je vrijedno opisati glavni oltar s vratnicama. Na njima su prikazani sljedeći prizori: Navještenje, susret Marije i Elizabete, Isusovo rođenje i skidanje s križa. Kip BDM od Čudesa nalazi se u središnjoj niši. Kip pripada tipu Majke Milosrđa (Mater Misericordia, Maritel Madona). Marija svojim raširenim plaštem štiti puk, u lijevoj ruci drži Isusa, a desnom rukom pridržava rašireni plašt. Uz oltar na desnoj strani je na postolju Sv. Josip, a na lijevoj Sv. Terezija. Prozori su ukrašeni vitrajima. Prva dva prozora do oltara prikazuju roditelje Majke Božje, Sv. Joakima i Sv. Anu, a ostali hrvatske svece i blaženike, Sv. Leopolda Bogdana Mandića, Sv. Nikolu Tavelića, Sv. Marka Križevčanina, bl. Alojzija Stepinca te bl. Mariju Petković.


Glavni oltar

        Danas ova crkva zaista djeluje veličanstveno. Od nekadašnjega svetišta i uz zidine stare crkve podignuta je nova crkva, kakvu danas vidimo, koja svojim položajem dominira čitavim krajem.


Oltar Sv. Fabijana i Sebastijana

 


Literatura:

1. Zorislav Horvat: “Srednjovjekovne katedralne crkve Krbavsko-modruške biskupije”, Hrvatski institut za povijest, Državni arhiv u Gospiću, Zagreb – Gospić, 2003.
2. Vjekoslav Kesner: “Crkva Blažene Djevice Marije, Gospe od Čudesa, Oštarije”, Župni ured Oštarije, Oštarije, 2000.
3. Vjekoslav Kesner: “Oštarije, na raskrižju putova”, Vlastita naklada, Zagreb, 1995.



informacije

Župni ured Uznesenja Blažene Djevice Marije
Gospe od Čudesa 7, Oštarije
47300 Ogulin
E-mail: pop.ante@gmail.com
Mobitel: 098/887-044

Raspored Sv. misa:

Radnim danom:
zimi 17.30 sati
ljeti 18.30 sati

Nedjeljom i blagdanom:
Svetište Gospe od Čudesa u 10.00 sati, Cerovnik u 12.00 sati.

Podložno promjenama, za točniju informaciju pratite župni listić.
____________________________


     



Linkovi:






OS-Ostarije.jpg

Ostarski-glagoljasi.jpg

DVD-Ostarije.jpg




____________________________

 


©2011 Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Oštarije. Sva prava pridržana.